Domaća radinost - godina 2014.

7.2.14




Citirat ću prijateljičin komentar na jedan internetski članak na temu koncepta domaće radinosti:

slika same sebe kako pleteš rukavice ili izrađuješ nakit u toplini svog doma te živiš od toga je tako privlačna. i krajnje lažna. Trud,vrijeme i troškovi uloženi u plasiranje proizvoda na tržište, i napokon uspješnu prodaju, su valjda duplo (ako ne i više) veći od same izrade… ako osoba ulazi sama u takav poduhvat, bez kapitala( što otprilike ovaj članak sugerirao), i ne posjeduje ikakve dodatne vještine (grafički dizajn, web dizajn, osnove PR-a, računovodstvo, marketing na društvenim mrežama itd.) -mislim da nema nikakve šanse za preživjeti. čak ni za početi

Već sam pisala o domaćoj radinosti, ali sad ću opet u svjetlu novog Zakona o obrtu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine u kojem je uređeno obavljanje domaće radinosti. Novost je da nema više one blesave liste proizvoda i usluga koje se mogu obavljati, nego je ideja svedena na sve što se može obavljati osobnim radom. Dodatno se traže neka usavršavanja i diplome za neka zanimanja, tipa mesar ili vodoinstalater ili slično. 

Prijavak je pojednostavljen također – gdje sada vi samo date 70 kn biljega i 100 kn uplatnicu i imate domaću radinost.

No, ista su ostala davanja.  
 
Ovdje vas, nas kači – SVE, dakle od mirovinskog stupa, zdravstvenog osiguranja do naravno poreza na dobit, prireza na porez na dobit.

I dalje su dvije opcije – plaćanje davanja paušalno ili po godišnjoj prijavi poreza. Za početnike ja osobno ne vidim računicu paušalnog plaćanja, posebno ukoliko su nezaposleni. Za zaposlene ipak mali oprez, jer su prijavom domaće radinosti postali obveznici godišnje prijave poreza, tako ako su još negdje uboli kakav honorar ili slično – neka dobro prevrte računicu.

Opcija da se na godišnjoj prijavi plaćaju davanja je povoljnija – prvo jer je točnija – nema pi-oko, pa plati… ako preplati – moš' mislit kad ću ti vratiti…

Nego se računa:

Primjerice ako smo nešto naplatili 150 kn, a trošak nam je bio 100 kn materijala i ostalog:


Primitak po osnovi drugog dohotka:  150 – 100 = 50 kn

Doprinos za mirovinsko 20% = 20% od 50 kn = 10 kn

DOHODAK = 50 – 10 = 40 kn


Porez po stopi od 25% = 25% od 40 kn = 10 kn
Prirez po stopi od 18 % (grad Zagreb) = 1,8% do 10 kn = 1,8 kn

Ukupno porez i prirez: 11,8 kn

NETO PRIMITAK: 40 -11,8 kn = 28,2 kn
 
Doprinos za zdravstveno je  13% na osnovni primitak: 13% od 50 kn = 6,5 kn

meni ostane: 21,7 kn

*Obračunata svota PDV-a u ispostavljenom računu = 0 kn, jer nismo u sustavu PDVa



Računica je takva kakva je. Ne tjera nas u minus, ukoliko smo ispravno izračunali troškove. Mogli smo reći da je trošak materijala bio 100kn, ako smo predmet naplatili pola kune – dali bismo na kraju davanja u iznosu 29 lipa, a nama bi ostala 21 lipa.
No ovaj način, koji dakle nije paušalni obračun mirovinskog, zdravstvenog i poreznih davanja – zahtijeva neka osnovna znanja računovodstva i knjigovodstva. Ukoliko se vodi po principima jednostavnog knjiženja, možda bi se moglo i bez savjeta knjigovođe. No… ipak…

No ipak. Put do izdavanja računa još nije gotov.

Fiskalna blagajna  nije potrebna. Ukoliko se odluči ne poslovati gotovinom, čak se ni ne postaje fiskalni obveznik. To nas ograničava recimo na trgovinu putem interneta. Što i nije tako loše. Definitivno za početak. Ali ono gdje rukotvorine ustvari i spadaju – su sajmovi. A na sajmovima moramo izdavati račune. Za to onda ipak postajemo fiskalni obveznici – ali mali fiskalni obveznici koji nisu dužni imati fiskalnu blagajnu.

Zaključak na koncu ove priče, koju sam prevrtjela preko nekoliko puta u glavi bi bio – da je stvar  ipak izvediva. Ukoliko naiđete u svojoj lokalnoj samoupravi – dakle u lokalnoj poreznoj upravi na razumijevanje i osobu koja vam je u stanju objasniti računicu i voditi vas kroz početke – imate izvrsne sreće! Ukoliko ste pak sami i svoji i nemate strica knjigovođu  ili nekoga koga možete obasipati sa tisućama pitanja – u nezavidnom ste položaju.

Ja ovo sve pišem u dobroj namjeri. Nisam ove struke i ovo su samo moja shvaćanja proučenih problema. Slobodno me ispravite! Po nekim gornjim pitanjima se iskreno i nadam da griješim.

I ovo se čini zanimljivo

18 comments

  1. Odličan i vrlo koristan post! Super što si to tako na primjeru prikazala, odmah je sve jasnije!

    OdgovoriIzbriši
  2. Odličan post! Citat tvoje prijateljice s početka je prilično točan jer kad sve sam radiš onda dosta vremena moraš provesti u učenju svega toga: fotke, web dizajn, osnovni html, e-marketing... i tu se gubi vrijeme i novac. Zapravo se ne gubi jer znanja nikad dosta, ali se znatno usporava pogotovo ako nema sredstava da to napravi netko drugi. Umjesto da manijakalno kukičam ja u zadnje vrijeme sve više pišem :))))))))).

    OdgovoriIzbriši
  3. odlično sažet post :)

    puno čitam o domaćoj radinosti (za umirovljenike), koja daje najviše slobode a ujedno i najmanje davanja.
    - Koliko sam shvatila, za umirovljenika je jedini trošak 170 kn, ukoliko sam vodi poslovne knjige ?

    - i ujedno dodatno pitanje AKO ITKO ZNA: kako izbjeći fiskalnu blagajnu (nabavu software-a i prijave Fini) u slučaju da bi primali i gotovinu - vidim da su jedino Mali fiskalni obveznici izuzeti od nabavljanja uređaja i to ukoliko im se porez obračunava paušalno? Da li to znači da oni koji obračunavaju godišnje, ipak moraju imat uređaj npr na sajmovima?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. koliko sam ja shvatila jedini način da se izbjegne fiskalna blagajna je da se ne trguje gotovinom. znači ostaje on-line prodaja.
      što na žaost izbacuje sajmove iz igre.
      Slično pitanje sam htjela postaviti poreznom savjetniku ili kako se već zove, na kojeg su me upućivalu u mojoj nadležnoj poreznoj - ali se činilo da ja znam više od njega.
      Moj je savjet da ako dobijete odgovor koji vas ne zadovoljava, čini vam se nelogičan, da odete na druga vrata pitati.

      Izbriši
  4. Odličan post iako to čitam gotovo godinu i pol nakon objave, ali sam pretraživanjem došla do lijepo prezentirane računice. Zamolila bih, ukoliko netko zna, koje su obveze nezaposlene osobe koja nije na zavodu, a otvorila bi kućnu radinost. Naime brine me koliko bi bila davanja za doprinose, mirovinsko i sl.i da li se može npr. prijaviti na nepuno radno vrijeme npr. 2 sata pa bi osnovica za obračun bila manja? posebito ako se nezna koliko će se zaraditi. Ukoliko se odabere određivanje na temelju poslovnih knjiga, da li to znači da će uplate tek stići krajem godine na temelju prometa i ostvarenog dohotka i da u tom slučaju nigdje ne treba ići niti ništa prijavljivati osim na kraju godine i čekati uplatnice?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ovisno odlučite li biti paušalist ili voditi knjige, ako ste nezaposlena naknade za mirovinsko i zdravstveno osnovica za obračun je oko 5000, odnosno 3000 kn mjesečno - što bi izašlo oko 21000 odnosno 13000 kn godišnje. Ovo su u grubo brojevi.
      Informirajte se u svojoj poreznoj upravi kojoj pipadate po mjestu stanovanja i tamo biste trebali dobiti prave cifre.

      Izbriši
  5. Hvala na brzom odgovoru, izgleda mnogo za nešto što se možda i neće zaraditi, ehhh najbolje da još sve ispitam direktno u poreznoj, tnx

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Da, puno je. Možda je obrt bolja prilika za nezaposlene. Iako imate dodate troškove vezane uz obrt, možete konkurirati za potpore, impusle i sl. što je sada aktualno. Svakako sve dobro izračunati prije. Sretno i hrabro!

      Izbriši
  6. Pozdrav! Evo i mene na ovoj starijoj temi :)

    Imam jednu nejasnocu u ovome svemu. Ja bih otvorio sekundarnu djelatnost iz smjera informatike, e sad mene zanima, posto sam zaposlen, dali ja imam kakve mjesecne izdatke za tu sekundarnu djelatnost? tj, dali moram i ako moram, dali svaki mjesec moram uplacivati doprisnoe za mirovinsko, zdrastveno itd?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Prema mom iskustvu i saznanjima imaš dvije opcije: plaćati porez i doprinose paušalno, onda da - morat ćeš svaki mjesec (ili tromjesečno) plaćati taj paušal.
      Ili drugo, ako ćeš kao ja - voditi poslovne knjige - onda ćeš platiti porez prema onome što prijaviš na obrascu DOH-a u veljači za prethodnu godini i na osnovu tog dohotka od sporedne djelatnosti će ti iz mirovinskog, odnosno zdravstvenog doći obračun za doprinose, a iz porezne obračun poreza...
      I to prema onoj gornjoj računici uz dodatak od 0,5% davanja za nezaposlene i uz to da zdravstveno nije više 13, nego je opet 15%.

      Izbriši
  7. Ova druga opcija je vec neka noramlnija jer strikno ovisim o svojem poslu, odnosno kolko "para" tolko muzike. Pausalno je opterecenje ukoliko ne ostvarim nikakvu dodatnu zaradu jel?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ne, paušalno znači da ćeš plaćati unaprijed određen iznos godišnjeg poreza i doprinosa bez obzira koliko zaradio. Zaradio 5 ili 50 tisuća kuna. Ako ne planiraš trgovati gotovinom vođenje knjiga je vrlo jednostavno i uz malo truda i dobrog računovođu po meni bolja opcija.

      Izbriši
    2. s obzirom da firme vise-manje vole trgovati preko banaka, onda je nekako logicnije i lakse raditi na taj nacin, a ne pausalno. Znaci ako sam sve dobro razumio, nakon sto otvorim tu sekundarnu djelatnost, nemam nikakve mjesecne troskove, osim kada napravim neki posao i naplatim ga jel tako?

      Jos jedno pitanje, ako ja napravim posao vrijedan 2500 kn (npr izrada web stranice) dali ja tu mogu uracunati neke troskove rada ili sto ili mi se oporezuje cijeli iznos.

      Izbriši
    3. Svakako nađite računovođu koji će vas pratiti. Izdatak, odnosno izdatak koji se knjigovodstveno može pravdati moda biti podržan nekakvim računom. to može biti trošak papira, tonera, računa za internet npr.
      U ovom primjeru je PRIMITAK 2500,00 kn, trošak 300,00 račun interneta. DOHODAK je 2200,00 i na tu cifru idu davanja i porezi kako sam pisala u postu.
      Možeš i npr kupiti novi modem ili printer i ako je ispod 3500,00 kn može biti TROŠAK u toj godini....

      Izbriši
    4. ok hvala :) sad mi je jasnije, ali svakako cu posjetiti knjigovodu i poreznu da dobim 100% tocne informacije :)

      Izbriši
  8. molim vas da mi pomognete pojasniti nešto o čemu nisam do danas ništa našla .Ja sam strastveni ljubitelj sukulenata i ove godine sam rasadila puno vrstapreko 500 kom. lani sam nešto prodala, ove godine treba imati o.p.g. Moje čuvarkuće ne trebaju njivu, trakto i ostale o.p.g.uvjete. To su cvijetići u malim posudicama.ja sam umirovljenik branitelj, nažalost teškog imovinskog stanja, ne stignem podmiriti režije i tražiti pomoć grada, ja sam naučila borit se i nešto radit. sada mi je to zabranjeno.Imate li neki savjet.s tim da se porez državi plati.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pozdrav, moj bi savjet bio da nazovete u gradski Ured za gospodarstvo (ili kako već se to zove u vašoj lokalnoj jedinici). Kod njih se konzultirajte biste li mogli tu djelatnost uzgoja ukrasnog bilja (?) prijaviti kao Domaću radinost.
      Sretno!

      Izbriši

Pokreće Blogger.

Like us on Facebook

Flickr Images